Kukuruz od 19 dinara, pšenica oko 20: Evo kakve su cene na Produktnoj berzi i šta se očekuje na jesen - Dunav koči izvoz

Bez autora
Sep 03 2026

Poljoprivrednici sve češće biraju useve sa kraćim vegetacionim periodom zbog klimatskih ekstrema

 Cene žitarica i uljarica u Srbiji prate globalna kretanja, a snažan uticaj imaju geopolitičke situacije i problemi sa izvozom iz regiona Crnog mora

Rod kukuruza i soje u Srbiji ove godine mogao bi da bude ispod proseka, dok su očekivanja za suncokret nešto povoljnija. Istovremeno, nizak vodostaj Dunava otežava izvoz, a na cene žitarica i uljarica sve snažnije utiču dešavanja na međunarodnom tržištu.

Vršilac dužnosti direktora Produktne berze Vlado Kovačević rekao je za RTS da su prvi ugovori za novi rod kukuruza i suncokreta već zaključeni, dok trenutna kretanja ukazuju na još jednu neizvesnu jesen za domaće poljoprivrednike.

Cena pšenice standardnog kvaliteta na Produktnoj berzi kreće se od 20 do 20,2 dinara po kilogramu bez PDV-a, dok se kukuruz prodaje za 19 do 19,2 dinara. Kukuruz kod kojeg je urađena analiza na aflatoksin postiže nešto višu cenu, navodi RTS.

Suncokret se trenutno prodaje za 52 do 52,2 dinara po kilogramu, soja za 55 do 56 dinara, a ječam za 17,8 do 18 dinara.


Kukuruz i soja podbacuju, suncokret otporniji

Iako konkretni podaci o ovogodišnjim prinosima još nisu dostupni, informacije sa terena pokazuju da bi rod kukuruza i soje mogao da bude ispodprosečan.

"Ono što nam stiže sa terena je da će biti ispodprosečan rod soje i kukuruza, dok po pitanju suncokreta očekujemo bolji rezultat", rekao je Kovačević za RTS.

Visoke temperature i suša posebno pogađaju useve sa dužim vegetacionim periodom. Suncokret je, međutim, otporniji na nedostatak vlage od kukuruza i soje, pa su očekivanja za ovu uljaricu bolja.

Klimatski ekstremi već menjaju i odluke ratara. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku koje prenosi RTS, površine pod pšenicom povećane su za 7,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Površine pod kukuruzom smanjene su za 3,8 odsto, a pod sojom za 7,5 odsto, dok je suncokreta zasejano 3,5 odsto više.

Kovačević ocenjuje da se poljoprivrednici sve češće okreću kulturama sa kraćim vegetacionim periodom, koje lakše izbegavaju najviše temperature tokom leta.


Nizak Dunav koči jedan od glavnih izvoznih pravaca

Problem za domaće tržište trenutno predstavlja i nizak vodostaj Dunava. Prema rečima Kovačevića, protok na granici sa Rumunijom pao je na oko 40 odsto uobičajenog nivoa.

"Praktično je naša najbitnija izvozna magistrala, Dunav prema luci Konstanca, sada prekinuta", rekao je Kovačević.

Zbog toga Srbija ne može u potpunosti da koristi izvoznu rutu preko Konstance, pa se roba preusmerava na kamionski i železnički transport. Kod žitarica i uljarica troškovi prevoza imaju veliki uticaj na konačnu računicu, zbog čega ograničenja na Dunavu mogu da otežaju korišćenje povoljnih cena na međunarodnom tržištu, prenosi RTS.

Na svetske cene istovremeno utiču prilike u crnomorskom regionu i izvoz iz Ukrajine i Rusije. Kovačević navodi da je cena pšenice na američkom tržištu dostigla najviši nivo u poslednje tri godine, dok se na pariskoj berzi Matif kretala oko 239 evra po toni.


"Očekujemo turbulentnu jesen"

Domaće i svetske cene žitarica veoma su povezane, ali srpsko tržište ne reaguje uvek istom brzinom. Mnogo zavisi od toga da li domaći proizvođači i trgovci u datom trenutku mogu da izvezu robu.

Kovačević upozorava i da geopolitika poslednjih godina ima sve veći uticaj na formiranje cena, posebno zbog neizvesnosti oko izvoza iz Rusije i Ukrajine i prohodnosti glavnih transportnih pravaca.

"Očekujemo turbulentnu jesen, ali naši ratari i trgovci su se već navikli na tako nešto", rekao je Kovačević za RTS.

Promene na tržištu već stvaraju i neuobičajene trgovinske tokove. Rumunija ove godine ima dobar rod pšenice, ali slabiji kvalitet, pa se kvalitetnija pšenica iz Srbije izvozi u tu zemlju i meša sa domaćom. Moguće je i da Mađarska, što ranije nije bilo uobičajeno, ove godine uvozi kukuruz iz Srbije, navodi RTS.

Kovačević zato savetuje proizvođačima da pažljivo prate cene i, gde je moguće, upravljaju rizikom, jer promene na međunarodnom tržištu, geopolitika i problemi sa transportom mogu brzo da promene uslove trgovanja.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik